Pažnjom i trudom svih članova obitelji, čokotima na pjeskovito-laporastom tlu, odgovarajućim uzgojem i opterećenjem, uvijek osiguravaju vrhunsku berbu koja se zrela i zdrava prerađuje u plemenitu kapljicu. Grožđe se bere ručno, što nam omogućuje strogu selekciju od samog početka prerade. Zbog utjecaja vremena i drugih prirodnih čimbenika, svaka berba ima svoj karakter i osobnost.
Vinogradi se nalaze tik uz državnu granicu, u istočnoj Sloveniji, u vinorodnom području Štajerska (9 ha) te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u vinorodnom području Zagorje-Međimurje (5 ha ). Vinogradi su međusobno udaljeni svega 100 metara. Srce ili središte vinograda nalazi se na 46° 37′ sjeverne geografske širine i 16° 06′ istočne geografske dužine.
Vinogradi se sade na strmim padinama s velikim nagibom (čak i do 45%), što često otežava obradu. Ipak, prednost toga je da se zbog kuta upada sunčevih zraka povećava osvijetljenost grozdova. Vinogradi se sade na nadmorskoj visini između 250 m n/m i 320 m n/m. Uglavnom se sade na južnoj, istočnoj i zapadnoj strani, no zbog globalnog zatopljenja u novije vrijeme pogodne sorte (kao što je sauvignon) sade se i na sjevernoj strani.
Vinogradi se nalaze u umjereno kontinentalnom klimatskom pojasu uz rijeku Dravu. Na obroncima istočnih Haloza gdje se i prostiru naši vinogradi, kroz cijelu se godinu miješaju hladan zrak koji pritječe iz predalpskog svijeta (sjeverozapadno) i topliji zrak koji pritječe iz Panonske nizine te kroz dravsko polje dolazi k nama s jugoistoka.
Sunce, vjetar i velika razlika između dnevne i noćne temperature imaju velik utjecaj na zrelost i aromatičnost grožđa, posebno u razdoblju dozrijevanja. Berba traje mjesec dana, obično između 10. rujna i 10. listopada.
Prosječna godišnja temperatura: cca. 10°C
Sunčani sati: cca. 2700 sati godišnje
Prosječna količina oborina: cca. 1000 mm/godišnje
U našim vinogradima uglavnom dominiraju lapor i pješčenjak. Većina vinograda na vrhovima i strmijim područjima raste na lakšim i pjeskovitim tlima, dok vinogradi na blažim padinama rastu djelomično na glinastim tlima. Raznolikost tla u našim vinogradima doprinosi većoj mineralnosti i kompleksnosti vina.
Grožđe se uzgaja na prirodan način, u skladu sa smjernicama integriranog uzgoja, što kontrolira ovlaštena institucija. Način uzgoja u svim vinogradima je jednostruki guyot, što omogućuje primjereno osvjetljenje i prozračivanje te količinski prikladan i kvalitetan urod. Za postizanje harmoničnih vina uglavnom se koristimo zelenim ručnim radom poput plijevljenja, uklanjanja suvišnih mladica, uklanjanja lišća u području grožđa, prihranjivanja i uklanjanja suvišnih grozdova po potrebi. Svi vinogradi su zatravljeni zbog nagiba i moguće posljedične erozije, no zbog prozračnosti tla ipak svakih nekoliko godina dubinski rahlimo tlo. Koristimo najmoderniju vinogradarsku mehanizaciju koja nam omogućuje manju proizvodnju ugljikovih plinova, uštedu vremena i brigu o okolišu. Opterećenje trsa ovisi o berbi, starosti vinograda i sorti, a kreće se od 1,5 do 2,5 kg grožđa po trsu.
Grožđe se bere ručno s posebnom pažnjom i nježnošću, uglavnom u jutarnjim satima, kada temperatura ne prelazi 15 °C. Prešanje uz niske tlakove do 0,3 bara obavlja se odmah zbog blizine vinograda i podruma . Nakon bistrenja mošta, koje se postiže hlađenjem, bistri se mošt prelijeva u inox posude. Temperature alkoholnog vrenja variraju između 14 i 18 °C. Ono se odvija polako i pod nadzorom mladog enologa u trajanju između 10 i 20 dana. Nakon vrenja, vina moraju odležati te se miješaju na finom talogu između 3 do 6 mjeseci. To omogućuje veću punoću okusa, a ima i djelomičnu antioksidativnu i antimikrobnu ulogu. Vina se zatim stabiliziraju, po potrebi lagano filtriraju i pažljivo pune u boce krajem veljače i početkom ožujka.